Podrijetlo aplikacija: povijest i razvoj softvera

Podrijetlo aplikacija: povijest i razvoj softvera

Danas je teško zamisliti život bez aplikacija. One su postale neizostavan dio svakodnevice – od buđenja uz alarm, provjere vremenske prognoze, naručivanja hrane, do komunikacije s prijateljima ili obavljanja bankovnih transakcija. No, malo tko se zapita kako su aplikacije zapravo nastale i kakav je put prešle od glomaznih računalnih programa do malih ikona na našim pametnim telefonima. Povijest aplikacija isprepletena je s razvojem računala, operativnih sustava i, naravno, mobilne tehnologije. Ovaj članak donosi detaljan pregled podrijetla aplikacija, od prvih terminoloških koraka u 1950-ima do revolucije koju su donijeli iPhone i trgovine aplikacija krajem 2000-ih.

Prvi koraci: 1950-e i pojam aplikacije

Riječ aplikacija potječe iz 1950-ih godina kada je IBM prvi put upotrijebio taj izraz za opisivanje programa koji su se izvodili na glomaznim mainframe računalima. Ti su programi bili namijenjeni specifičnim poslovnim zadacima poput upravljanja zalihama, obračuna plaća ili financijskog praćenja. U to vrijeme računala su bila ogromne veličine, smještena u posebno klimatiziranim prostorijama, a njihovo korištenje zahtijevalo je timove stručnjaka. Pojam aplikacije tada se odnosio isključivo na softver koji je rješavao konkretan problem, za razliku od sustavskog softvera koji je upravljao samim računalom.

1960-e: Prvi programi opće namjene

Tijekom 1960-ih godina došlo je do pojave prvih programa opće namjene koji su izlazili iz uskog okvira poslovnih aplikacija. Primjerice, Project Planner bio je softver razvijen za velika korporativna i državna računala, a služio je za matematičke izračune i obradu podataka. Iako su ti programi bili daleko od današnjih intuitivnih sučelja, postavili su temelje za shvaćanje da softver može biti univerzalni alat. Korisnici su unosili naredbe putem bušenih kartica ili traka, a rezultati su se ispisivali na papir. Unatoč složenosti, ovi programi su dokazali da računala mogu obavljati različite zadatke temeljem uputa – upravo ono što aplikacije rade i danas.

1970-e: Operativni sustavi i osobna računala

Razvoj prvih operativnih sustava u 1970-ima omogućio je lakše izvođenje programa. Prije toga, svaki je program zahtijevao posebno prilagođavanje hardveru. S operativnim sustavima poput UNIX-a i kasnije CP/M-a, programeri su mogli pisati softver koji je radio na različitim računalima, što je ubrzalo širenje aplikacija. Istodobno, pojava osobnih računala poput Apple II (1977.) i IBM PC (1981.) donijela je računalstvo u domove i male tvrtke. Tada se oblikuje koncept softvera namijenjenog specifičnim zadacima korisnika – aplikacija. Ljudi su počeli koristiti programe za obradu teksta, tablične kalkulacije i jednostavne baze podataka.

1980-e: Ustaljivanje naziva i prve masovne aplikacije

Osamdesete su godine u kojima je izraz aplikacija (ili u hrvatskom prijevodu primjenski program) postao uobičajen za softver namijenjen obavljanju konkretnih korisničkih zadataka na osobnim računalima. Pojavili su se poznati programi poput VisiCalc (prvi tablični kalkulator), WordStar (procesor teksta) i Lotus 1-2-3. Ovi programi bili su distribuirani na disketama, a korisnici su ih instalirali ručno. Sučelja su još uvijek bila tekstualna, no sve više su se razvijala grafička okruženja poput onog na Macintoshu (1984.). Aplikacije su postale proizvod koji se kupuje, a ne samo interni alat velikih kompanija.

1990-e: Mobilni počeci i prve trgovine aplikacijama

Devedesete su donijele ključne inovacije koje su oblikovale današnje tržište aplikacija. Godine 1993. predstavljen je IBM Simon, koji se danas smatra prvim pametnim telefonom. Iako nije imao današnji touchscreen i aplikacije preuzete iz trgovine, uključivao je osnovne alate poput kalendara, adresara, bilježnice i igara. Simon je koristio dodirni zaslon i mogao je primati i slati faksove te e-poštu. U isto vrijeme, 1991. godine pokrenut je Electronic AppWrapper, koji se smatra prvim katalogom za elektroničku prodaju aplikacija. Ovaj sustav omogućio je korisnicima da pregledavaju i kupuju softver za računala putem digitalnog sučelja.

Kasnije, 1996. godine, tvrtka SUSE otvorila je prvu službenu internetsku trgovinu softverom, što je bio preteča današnjih App Storea i Google Playa. No, najveći globalni doseg među mobilnim aplikacijama krajem 1990-ih ostvarila je igra Snake na Nokijinim telefonima. Jednostavna igra u kojoj zmija jede točkice postala je prva masovno popularna mobilna aplikacija i dokazala da čak i osnovni softver može osvojiti milijune korisnika.

Ključni događaji u povijesti aplikacija (popis)

Slijedi kronološki pregled najvažnijih trenutaka u razvoju aplikacija:

• 1950-ih – IBM uvodi izraz aplikacija za poslovne programe na mainframe računalima.
• 1960-ih – pojavljuju se programi opće namjene poput Project Plannera.
• 1970-ih – razvoj operativnih sustava i prvih osobnih računala omogućuje širu primjenu softvera.
• 1980-ih – aplikacije postaju standardni pojam za korisničke programe (npr. VisiCalc, WordStar).
• 1991. – Electronic AppWrapper, prvi digitalni katalog za prodaju aplikacija.
• 1993. – IBM Simon, prvi smartphone s aplikacijama kalendara i bilježnice.
• 1996. – SUSE otvara prvu službenu online trgovinu softverom.
• Kasne 1990-e – Igra Snake na Nokiji postaje globalni fenomen.
• 2007. – Apple lansira iPhone i uvodi koncept mobilnog računalstva.
• 2008. – Otvaraju se App Store i Android Market, čime počinje era masovnog preuzimanja aplikacija.

Prijelomna 2007. i 2008. godina: Revolucija pametnih telefona

Godina 2007. označila je prekretnicu u povijesti aplikacija. Apple je predstavio iPhone, uređaj koji je kombinirao mobilni telefon, iPod i internetski preglednik u jednom, s potpuno novim korisničkim sučeljem temeljenim na dodiru. Iako prvi iPhone nije imao mogućnost instaliranja aplikacija trećih strana, Steve Jobs je već tada najavio viziju otvorene platforme. Godinu dana kasnije, u srpnju 2008., Apple je pokrenuo App Store s nekoliko stotina aplikacija. Samo nekoliko mjeseci kasnije, Google je lansirao Android Market (danas Google Play).

Ove dvije trgovine zauvijek su promijenile način na koji korisnici dolaze do softvera. Više nije bilo potrebno instalirati programe s disketa, CD-a ili stranica – sve je postalo dostupno jednim dodirom. Otvorila su se vrata malim programerima i velikim kompanijama, a broj aplikacija eksponencijalno je rastao. Prema nekim podacima, već krajem 2009. godine App Store je imao preko 100.000 aplikacija, što je bilo nezamislivo samo nekoliko godina ranije.

Pregled evolucije aplikacija (tablica)

Utjecaj trgovina aplikacija na današnjicu

Danas aplikacije pokreću čitave industrije. Više nisu samo alati za produktivnost ili zabavu – one su platforme za komunikaciju (WhatsApp), trgovinu (Amazon), financije (PayPal), zdravstvo i obrazovanje. Razvoj aplikacija postao je globalno tržište vrijedno stotine milijardi dolara. Programeri diljem svijeta mogu objaviti svoju aplikaciju i dosegnuti milijarde korisnika bez posrednika. Istodobno, velike tehnološke tvrtke poput Applea i Googlea kontroliraju distribuciju putem svojih trgovina, što izaziva rasprave o monopolima i provizijama. Hoće li se taj model promijeniti, pitanje je budućnosti, no povijest nas uči da aplikacije neprestano evoluiraju.

Zaključak: Od mainframea do dlana

Podrijetlo aplikacija pokazuje koliko je daleko stigla računalna industrija. Od IBM-ovih glomaznih programa za velika računala, preko prvih osobnih računala, do IBM Simona, Snakea i današnjih sofisticiranih mobilnih aplikacija – svaka je etapa donijela nove mogućnosti i izazove. Aplikacije su postale ne samo alat već i dio kulture, načina rada i zabave. Razumijevanje ove povijesti pomaže nam cijeniti koliko je truda i inovacija uloženo u nešto što danas uzimamo zdravo za gotovo. Jedno je sigurno: priča o aplikacijama još uvijek se piše, a svaki novi korak temelji se na temeljima postavljenim prije više desetljeća.

Reference

Za pisanje ovog članka korišteni su sljedeći izvori:

Showmetech – Kronologija povijesti aplikacija: https://www.showmetech.com.br/a-historia-dos-apps/

Scribd – Kratka povijest aplikacija (Breve Historia Dos Aplicativos): https://www.scribd.com/document/934213217/Breve-Historia-Dos-Aplicativos