Cooperativa: značenje i primjeri korištenja

Što je cooperativa i koje je njezino pravo značenje?

Cooperativa, u hrvatskom jeziku najčešće poznata kao zadruga, označava poseban oblik poslovnog organiziranja koji se temelji na suradnji, demokraciji i zajedničkom vlasništvu. Prema službenoj definiciji Međunarodnog saveza zadruga (ICA), cooperativa je autonomna udruga osoba koje su se dobrovoljno udružile kako bi zadovoljile svoje zajedničke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i težnje putem poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu i kojim se demokratski upravlja. Ova definicija naglašava da je riječ o ljudima, a ne o kapitalu, te da je osnovni cilj zadruge služenje članovima, a ne stvaranje profita za vanjske investitore. Cooperativa nije samo tvrtka; ona je zajednica ljudi koji dijele rizik, odgovornost i korist. Pojam cooperativa potječe od latinske riječi cooperari, što znači raditi zajedno. Upravo taj duh suradnje čini zadruge jedinstvenima u svijetu gospodarstva. U Hrvatskoj su zadruge prisutne u različitim sektorima, od poljoprivrede i ribarstva do stanovanja i potrošnje, a njihova se uloga često zanemaruje u korist klasičnih kapitalističkih poduzeća. Ipak, svjetski podaci govore da je riječ o iznimno važnom modelu koji uključuje milijarde ljudi diljem svijeta.

Sedam temeljnih načela na kojima počiva cooperativa

Cooperativa se razlikuje od drugih oblika poslovanja po strogom poštivanju skupa načela koje je definirao ICA. Ta su načela univerzalna i primjenjuju se u svim zemljama i sektorima. Bez njih cooperativa ne bi bila autentična. Prvo i najvažnije načelo jest dobrovoljno i otvoreno članstvo. To znači da je svatko tko može koristiti usluge zadruge i prihvaća odgovornosti članstva dobrodošao, bez diskriminacije na temelju spola, rase, političkog uvjerenja ili vjere. Drugo načelo je demokratska kontrola od strane članova. Zadruge su demokratske organizacije kojima upravljaju njihovi članovi, a svaki član ima jedan glas, bez obzira na to koliko je kapitala uložio. Ovo je ključna razlika u odnosu na dionička društva gdje broj glasova ovisi o broju dionica. Treće načelo je ekonomsko sudjelovanje članova. Članovi pravedno doprinose kapitalu svoje zadruge i demokratski upravljaju tim kapitalom. Dio viška namijenjen je razvoju zadruge, a dio se raspodjeljuje među članove razmjerno njihovom poslovanju sa zadrugom. Četvrto načelo je autonomija i neovisnost. Zadruge su autonomne organizacije koje kontroliraju njihovi članovi. Ako sklope sporazume s drugim organizacijama ili prikupljaju kapital iz vanjskih izvora, to moraju činiti na način koji osigurava demokratsku kontrolu članova i održava zadružnu autonomiju. Peto načelo je obrazovanje, osposobljavanje i informiranje. Zadruge educiranju svoje članove, izabrane predstavnike, menadžere i zaposlenike kako bi mogli učinkovito doprinositi razvoju svoje zadruge. Također informiranju javnost o prednostima suradnje. Šesto načelo je suradnja među zadrugama. Zadruge najučinkovitije služe svojim članovima i jačaju zadružni pokret ako rade zajedno kroz lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne strukture. Sedmo načelo je briga za zajednicu. Zadruge rade na održivom razvoju svojih zajednica kroz politike koje odobravaju njihovi članovi. Ova načela čine cooperativu društveno odgovornim i etičkim modelom poslovanja.

Kako bi se ova načela lakše razumjela, mogu se prikazati u obliku pregledne liste:

- Dobrovoljno i otvoreno članstvo
- Demokratska kontrola od strane članova (jedan član jedan glas)
- Ekonomsko sudjelovanje članova
- Autonomija i neovisnost
- Obrazovanje, osposobljavanje i informiranje
- Suradnja među zadrugama
- Briga za zajednicu

Globalna zastupljenost i ekonomski utjecaj cooperativa

Cooperativa nije marginalni fenomen. Prema podacima Ujedinjenih naroda, diljem svijeta djeluje približno tri milijuna zadruga koje služe više od 12 posto svjetske populacije, odnosno oko milijarde ljudi. Ove brojke pokazuju koliko je model cooperativa duboko ukorijenjen u svjetsko gospodarstvo, iako često ostaje nevidljiv u mainstream medijima. Ekonomski utjecaj zadruga je golem. One osiguravaju radna mjesta ili prilike za rad za približno 280 milijuna ljudi, što čini oko 10 posto svjetske zaposlene populacije. Kada se govori o financijskoj snazi, 300 najvećih zadruga na svijetu ostvaruje godišnji promet od oko 2,4 bilijuna američkih dolara. Ova brojka stavlja cooperativu rame uz rame s najvećim multinacionalnim korporacijama, ali s bitnom razlikom u načinu upravljanja i raspodjeli dobiti. Zadruge su posebno snažne u sektorima poput poljoprivrede, osiguranja, bankarstva i trgovine na malo. U mnogim zemljama, zadruge su dominantni igrači na tržištu mlijeka, mesa ili žitarica, a istovremeno su i vodeći pružatelji financijskih usluga u ruralnim područjima.

Sljedeća tablica sažima ključne globalne podatke o cooperativama:

Pravna priroda i demokratsko upravljanje

Cooperativa je pravna osoba koju karakterizira specifičan način vlasništva i kontrole. Za razliku od klasičnih trgovačkih društava gdje vlasnici ulažu kapital i upravljaju razmjerno udjelima, u cooperativi su članovi istovremeno i vlasnici i korisnici. Pravna priroda zadruge definirana je zakonima svake zemlje, ali temeljni principi su univerzalni. Članovi su suvlasnici, a svaki član ima jedan glas u skupštini, bez obzira na veličinu njegovog udjela. Ovo je jedna od najvažnijih karakteristika jer osigurava da odluke donose ljudi, a ne kapital. Upravljanje se odvija na demokratski način, što znači da članovi biraju upravni odbor, koji zatim imenuje menadžment. Ova struktura sprječava koncentraciju moći i osigurava da interesi svih članova budu uvaženi. Cooperativa može biti osnovana od strane minimalnog broja fizičkih ili pravnih osoba, a članstvo je otvoreno svima koji ispunjavaju uvjete i prihvaćaju ciljeve zadruge. U slučaju likvidacije, imovina se raspodjeljuje među članove prema zakonom propisanim pravilima, a ne prema uloženom kapitalu. Ova pravna struktura čini cooperativu otpornijom na ekonomske krize i spekulativne napade, jer je manje izložena pritiscima tržišta kapitala i usmjerena je na dugoročnu održivost.

Vrste cooperativa i primjeri korištenja u praksi

Cooperativa nije jedinstven model već obuhvaća niz različitih vrsta prilagođenih potrebama svojih članova. Najčešći tipovi su potrošačke zadruge, koje osnivaju potrošači kako bi zajednički nabavljali robu i usluge po povoljnijim cijenama. Primjer u Hrvatskoj su potrošačke zadruge koje su bile popularne u prošlosti, ali danas postoje u manjem oblidu. Zatim slijede stambene zadruge, koje omogućuju članovima da zajednički grade ili upravljaju stambenim prostorom. U Zagrebu i drugim gradovima postoje primjeri stambenih zadruga koje su obnovile stare zgrade i pretvorile ih u kvalitetan smještaj. Poljoprivredne zadruge su izuzetno snažne u Hrvatskoj, posebno u sektorima poput voćarstva, vinogradarstva i stočarstva. One pomažu poljoprivrednicima da zajednički nabavljaju opremu, prodaju proizvode i pristupaju tržištima. Radničke zadruge su one u kojima su zaposlenici ujedno i vlasnici. Ove zadruge su česte u uslužnim djelatnostima, proizvodnji i IT sektoru. U svijetu su poznate zadruge poput Mondragóna u Španjolskoj, koja zapošljava desetke tisuća ljudi. Financijske zadruge, poput štedno-kreditnih zadruga i banaka, pružaju financijske usluge svojim članovima. U Hrvatskoj postoje određene štedno-kreditne zadruge koje djeluju na lokalnoj razini. Važno je napomenuti da svaka cooperativa, bez obzira na vrstu, mora poštivati sedam načela i biti registrirana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Primjeri korištenja cooperativa u svakodnevnom životu uključuju i školske zadruge, gdje učenici uče o poduzetništvu kroz zajednički rad, te kulturne zadruge koje promiču umjetnost i baštinu.

Međunarodna godina cooperativa 2025

Ujedinjeni narodi su proglasili 2025. godinu Međunarodnom godinom cooperativa, čime su željeli naglasiti njihovu ključnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja. Ova inicijativa ima za cilj podići svijest o doprinosu zadruga inkluzivnom i održivom razvoju te potaknuti vlade i institucije da stvore povoljniji okvir za djelovanje zadruga. Međunarodna godina cooperativa prilika je da se istaknu brojne prednosti ovog modela, od smanjenja nejednakosti i siromaštva do jačanja lokalnih zajednica i zaštite okoliša. Cooperativa je prepoznata kao alat za postizanje ciljeva koji se tiču dostojanstvenog rada, ekonomskog rasta, odgovorne potrošnje i proizvodnje te smanjenja nejednakosti. UN poziva sve države članice da podrže ovaj oblik organiziranja kroz porezne olakšice, edukaciju i tehničku pomoć. Više informacija o ovom globalnom priznanju može se pronaći na službenoj objavi Ujedinjenih naroda.

Izvori

Međunarodni savez zadruga (ICA) - Definiranje cooperative i njezinih načela. Dostupno na ica.coop/en/cooperatives.
Ujedinjeni narodi - Podaci o globalnom dosegu i ekonomskom utjecaju te obilježavanju Međunarodne godine cooperativa. Dostupno na un.org/en/observances/cooperatives-day.
Svjetski zadružni monitor - Podaci o gospodarskoj snazi 300 najvećih zadruga. prema UN izvorima.
Wikipedia - Pravna priroda i karakteristike cooperative kao pravne osobe. en.wikipedia.org/wiki/Cooperative.